Provedena mirovinska reforma
Krajem prosinca 2018., Hrvatski sabor usvojio je tzv. „cjelovitu mirovinsku reformu“, tj. paket šest različitih zakona koji uređuju mirovinski sustav, i čiji su proklamirani rezultati „povećana održivost mirovinskoga sustava i adekvatnost mirovina“.
Reforma među ostalim dovodi do ubrzanog povećanja dobi za odlazak u mirovinu sa 67. (od 2033. umjesto 2038., kako je bilo predviđeno prije reforme) te povećanu penalizaciju prijevremene mirovine (0,3 % po mjesecu ranijeg umirovljenja, tj. maksimalno 18 % umanjenja mirovine).
Prema trenutnom zakonu, svi rođeni 1963. godine i kasnije, odnosno oni koji su danas mlađi od 56 godina, morat će raditi dulje od 65 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. Svi rođeni nakon 1966. godine, odnosno oni koji su danas mlađi od 53 godine, morat će raditi do 67 godina starosti, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. S druge strane, one koji se odluče ili budu primorani na raniji odlazak iz svijeta rada, država sada kažnjava tako da im za svaki mjesec ranijeg umirovljenja mirovinu umanjuje za 0,30 posto (ukupno 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu), neovisno o tome koliko imaju radnog staža.
Sindikalno protivljenje mirovinskoj reformi
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zajedno s Nezavisnim hrvatskim sindikatima i Maticom hrvatskim sindikata otpočetka se protivio reformi mirovinskog sustava, tvrdeći kako nema opravdanja za podizanje dobi za odlazak u mirovinu iznad 65. godine, s obzirom na kraće očekivano trajanje života u odnosu na prosjek EU-a. Umjesto toga, rješenja treba tražiti na tržištu rada jer je stopa zaposlenosti dobne skupine 55-64 izrazito niska (samo oko 40 %, čime smo na trećem najgorem mjestu u EU). Poslodavci su masovno izbjegavali zapošljavanje starijih radnika, a njihova diskriminacija povezana je i uz prijevremenu mirovinu. Naime, podaci i istraživanja pokazuju kako velika većina radnika koji odlaze u mirovinu ne odlaze svojom voljom, već su na to prisiljeni. U takvoj situaciji, povećana penalizacija tj. umanjenje ionako malih mirovina nije ni opravdana ni pravedna. Također, u današnjim uvjetima bit će gotovo nemoguće prikupiti 41 godinu staža i otići u mirovinu prije 67 godine: dugo obrazovanje, dugi period potrage za poslom, česta i ponavljajuća razdoblja nezaposlenosti, prekarni i atipični rad, rad na određeno, neprijavljeni rad, itd.
Sve su to razlozi zašto su se hrvatski sindikati protivili reformi i pokušali predložiti argumentirane prijedloge i rješenja. Pokušali smo razgovarati i pregovarati s Vladom o mirovinskoj reformi. Nisu htjeli saslušati naše argumente, niti na njih odgovoriti. Nisu nam htjeli dati čak ni argumente za mjere koje su proveli. Kad nije išlo za stolom, organizirali smo prosvjed („Doživi mirovinu – I tebe se tiče“, 20. listopada 2018.). Tisuće građana su nas podržale, ali nas vlasti još jednom nisu shvatili ozbiljno. Uključili smo se i u javno savjetovanje o nacrtu zakona, predložili amandmane između dva čitanja u Saboru, no svi naši prijedlozi su odbijeni.
Sindikalni zahtjevi i referendum
Nakon što je Vlada izbjegla pregovore i nije htjela uvažiti naše argumente i prijedloge, ostala nam je samo jedna opcija: omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i da sami sudjeluju u donošenju odluka koje određuju kako će provesti svoju starost.
Iz tog su razloga tri reprezentativne sindikalne središnjice – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikata i Matica hrvatskih sindikata – pokrenule inicijativu 67 je previše, s ciljem prikupljanja 10 % potpisa registriranih glasača (oko 380.000), koliko je potrebno za raspisivanje referenduma, za promjenu uvjeta za mirovinu tj. za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju.
Potpisi će se prikupljati od 27. travnja do 11. svibnja 2019. diljem Hrvatske. Ako bude prikupljen dovoljan broj potpisa, vlasti su dužne raspisati referendum, iako ne postoji jasno definiran rok u kojem su to dužne učiniti.
Sindikati udruženi u ove tri središnjice iza sebe imaju iskustvo tri uspješne referendumske inicijative: 2010. godine protiv izmjena Zakona o radu, 2014. godine protiv tzv. outsourcinga u javnim službama i 2014. godine protiv monetizacije autocesta („Ne damo naše autoceste“). Svaki puta uspjeli smo prikupiti više od dovoljnog broja potpisa. Iako niti jedan od ova tri referenduma nije bio raspisan, vlada je u sva tri slučaja odustala od svojih namjera, što znači da su sve tri akcije ostvarile svoj cilj.
Referendumsko pitanje
Referendumsko pitanje napisano je u obliku zakonskog prijedloga, kojim tražimo promjenu uvjeta za mirovinu: povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina; umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina s 0,3 na 0,2 posto po mjesecu (tj. s 18 na najviše 12 posto); sporije izjednačavanje uvjeta za odlazak u mirovinu za žene; pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 godina i 35 godina staža; pravo na mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 godina i 41 godinom staža.
Ako referendum bude uspješan, to znači da će građani svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon.
