“Ako vlast neće da brani radnike – branićemo se sami”, poručili su radnici Đerdap usluga angažovani u Surdulici koji mesecima nemaju ni posla ni plate nakon isteka ugovora njihovog preduzeća sa Elektroprivredom Srbije
U pismu se ukazuje da je oko 1.400 radnika Đerdap usluga u Kladovu, Negotinu, Pirotu i Surdulici ostalo bez posla nakon 27. jula kada je istekao ugovor njihovog preduzeća sa Elektroprivredom Srbije. Uprkos brojnih dopisa kojim je rukovodstvo Ðerdap usluga upozoravalo Ministarstvo energetike i direkciju EPS-a da ugovor ističe novi poslovni arnažman nije postignut. Surdulički radnici ističu da je posledica te nebrige to što je “više od 1400 radnika povučeno sa svojih radnih mesta”, te da se ni posle više od tri meseca tim povodom niko nije oglasio – ni iz državne uprave ni iz EPS-a.
“Ako vlast i dalje neće da čuje naš glas, onda ćemo ga pojačati da ga čuje cela Srbija i okolina. I neka znaju – 1.400 otpuštenih radnika zajedno sa nas 150 iz Surdulice evo već četvrti mesec je bez hleba, školarina za decu, bez knjiga i udžbenika, bez nastavka studiranja, bez zimskih garderoba, bez ogreva, bez zimnica… Bez egzistencije i to nije i neće biti poraz radnika već je to sramota vlasti”, naglašava se u pismu surduličkih radnika Đerdap usluga.
Odbijeni i od Elektrodistribucije
Radnici su poručili da će, ukoliko nadležni ne obrate pažnju na njihovo obraćanje, 1.400 njih zajedno sa porodicama i prijateljima doći u Beograd da pojačaju svoj glas I tu ostanu “sve dok se odgovorni ne sankcionišu i ne reši ovaj gorući egzistencijalni problem”.
Prošlog četvrtka, na proslavi dana Vlasinskih elektrana, ispred njihove direkcije u Surdulici protestovali su radnici Đerdap usluga kojima nisu obnovljeni ugovori o radu ili su proglašeni tehnološkim viškom. „Šta proslavljate“, „Ko je pravio spiskove“, „Sram vas bilo“, „Uaaa“… uzvikivali su gnevni i razočarani radnici koji su izgubili posao zato što EPS nije obnovio ugovor sa njihovom firmom.
Prema nekim najavama sličan ali mnogo brojniji protest narednih dana organizovaće i njihove kolege u Kladovu.
Povodom isteka ugovora EPS-a i Đerdap usluga, Granski sindikat rudarstva i energetike (GS RIE) “Nezavisnost” uputio je zahtev nadležnim državnim organima da pomognu u rešavanju egzistencije zaposlenih u tom preduzeću.
U pismu predsedniku Vlade Đuru Macutu, ministarkama rada (Milica Đurđević Stamenkovski), privrede (Adrijana Mesarović) i energetike (Dubravka Đedović Handanović), predsednik GS RIE Časlav Gavrić ukazuje da približno 700 zaposlenih iz Kladovo obavlja poslove u AD Đerdap usluge za potrebe HE Đerdap I, dok je oko 210 njihovih kolega iz Negotina angažovano na poslovima za HE Đerdap II. Još približno 350 radnika iz Surdulice obavlja poslove za Vlasinske hidroelektrane a dok je 50-ak zaposlenih iz Pirota u istom preduzeću angažovano za potrebe Pirotskih hidroelektrana.
U pismu koje je GS RIE dostavio i predsednicima opština Kladovo, Negotin i Surdulica i gradonačelniku Pirota, kao i vlasnicima i direktorima preduzeća AD Đerdap usluge, Gavrić napominje da informacije koje su predstavnici sindikata Nezavisnost dobili od svog poslovodstva ukazuju da je dalja saradnja sa EPS-om, odnosno sa navedenim hidroelektranama – vrlo neizvesna.
Gavrić ističe da je poslovanje firme Đerdap usluge veoma značajno za egzistenciju njenih radnika, ali i drugih stanovnika u pomenutim mestima jer je reč o malim lokalnim sredinama. „Iz tog razloga se i obraćamo svima vama i postavljamo pitanje – šta dalje, jer smatramo da svi zajedno imate kredibilitet i možete da pomognete u rešavanju problema koji se prvenstveno odnose na buduća egzistencijalna pitanja zaposlenih u ovom društvu i njihovih porodica, a i na njihov opstanak u tim lokalnim sredinama“, navodi se u pismu.

Na kraju svog obraćanja GS RIE navodi da očekuje da se „u što kraćem roku“ organizuje sastanak na kome bi se razmotrilo i rešavalo pitanje opstanka stanovništva u pomenutim „ne tako razvijenim sredinama“.
Preduzeće Đerdap usluge nekada je poslovalo u sastavu Elektroprivrede Srbije da bi u periodu restruktuiranja javnih preduzeća, krajem 90-ih godina prošlog veka, bilo izdvojeno u posebno, samostalno državno preduzeće. Kasnijom privatizacijom firma je tranformisana u akcionarsko društvo, danas u privatnom vlasništvu. Naime, država je u oktobru 2006. na javnoj aukciji prodala 70 odsto svog udela u vlasništvu tadašnjeg Preduzeća za pružanje usluga Đerdap usluge d.o.o. Kupac je bio konzorcijum fizičkih lica, a na zaposlene je bez nadoknade tada preneseno preostalih 30 odsto vrednosti kapitala. Nova firma se u svom poslovanju i razvoju decenijama oslanjala na saradnju sa EPS-om, konkretnije na ugovorne aranžamane o uslugama za potrebe hidroelektrana. Sve do već pomenutog 27. jula.
S. R.



































