Prošlo je vreme za razgovore o masovnim otpuštanjima, sada se hitno moraju zaštititi postojeća i otvoriti nova kvalitetna radna mesta, ukazali su predstavnici evropskih sindikata na sastanku sa Evropskom komisijom
Na sastanku o budućnosti strateške industrije, koji je Evropska komisija organizovala 12. maja u Briselu, predstavnici Evropske konfederacije sindikata ukazali su evropskim komesarima (ministrima) da nisu učinili dovoljno u rešavanju krize koja samo u proizvodnji izaziva gašenje 500 radnih mesta dnevno.
Sektor industrije, posebno proizvodnja automobila u Evropi, suočava se sa rastućim pritiskom američke i kineske konkurencije, visokim troškovima energije i neefikasnim upravljačkim odlukama. U hemijskoj industriji je neophodan hitan investicioni ciklus za revitalizaciju tog sektora, zaštitu proizvodnje strateških roba i očuvanje kvalitetnih radnih mesta, ukazali su sindikalni lideri u obraćanjima članovima Evropske komisije na čelu sa predsednicom Ursulom fon der Lajen.
Izgubljeno milion radnih mesta
Evropska unije je izgubila približno milion radnih mesta u proizvodnji u periodu od 2019. do 2023. godine. Proizvodnja je najteže pogođena povećanjem broja izgubljenih radnih mesta zbog restrukturiranja kompanija u prvih pet meseci 2025. godine. I sektor hemijske industrije beleži gubitke radnih mesta u celom lancu snabdevanja, sa zatvaranjem pojedinih pogona u kompaniji EksonMobil i programima drastičnog smanjenja broja radnika u kompaniji BASF, krizom u sektoru đubriva (Jara Grupa i Grupa Azoti) i otpuštanjima u farmaceutskoj industriji.
Ester Linč: Zahtevamo bolju Evropu
Za razliku od prethodnih godina, gubici radnih mesta više se ne nadoknađuju čak ni otvaranjem poslova nižeg kvaliteta, na primer u uslužnoj industriji. Uticaj američkih carina na hemijske proizvode i obnovljene mere štednje nametnute fiskalnim pravilima EU znače da izgledi za zapošljavanje u Evropi mogu biti još i gori.
Uprkos tome, Evropska komisija trenutno daje prioritet deregulaciji koja bi kompanijama mogla dodatno da olakša otpuštanje radnika, umesto merama podrške koje su industrijski radnici zahtevali na februarskim demonstracijama u Briselu ove godine.
U ponedeljak na sastanku u Briselu, predstavnici EKS-a su pozvali Evropsku komisiju da hitno predloži mere zaštite radnih mesta, slične programu „SURE“ koji je sačuvao radna mesta tokom pandemije, kako bi se sprečili nepovratni gubici u evropskim industrijskim kapacitetima.
EKS je takođe zahtevao donošenje direktive o pravednoj tranziciji koja bi osigurala da kompanije proaktivno planiraju promene, izbegavajući smanjenje broja radnih mesta i obezbeđujući radnicima pravo na plaćenu prekvalifikaciju tokom radnog vremena.

Evropski sindikati traže da EU suspenduje svoja pravila o ekonomskom upravljanju kako bi se državama članicama omogućilo da svoje ekonomske politike usmere na podršku dugoročnim investicijama i održivom rastu.
Na sastanku sa evropskim komesarima generalna sekretarka EKS-a Ester Linč je istakla da je u toku „kriza koja zahteva evropsku akciju, ali da Evropska komisija do sad nije preduzela mere koje odgovaraju hitnosti situacije“. Naprotiv, njena pravila štednje guše investicije, a njen trenutni fokus na deregulaciju može velikim kompanijama da olakša otpuštanje radnika.
Za revitalizaciju industrije
„Milioni radnika koji su zabrinuti za svoju budućnost žele da vide svakog evropskog komesara fokusiranog na zaštitu radnih mesta i podršku evropskim industrijama. Sindikati uvek pozdravljaju pravi socijalni dijalog, ali vreme za razgovor je odavno prošlo. Evropska komisija treba da predloži evropski industrijski plan za zaštitu i stvaranje novih kvalitetnih radnih mesta ulaganjem u naše industrije“, zaključila je Linč.
Predsednik sindikalne aocijacije IndustriAll Europe Mihil Vasilijadis pozvao je Evropsku komisiju da predloži ozbiljan paket za hemijsku industriju, „koji mora da obezbedi plan investicija za revitalizaciju industrije“.
Generalna sekretarka IndustriAll Europe Džudit Kirton-Darling kazala je da je upravo odsustvo definisane industrijske politike EU, zajedno sa odlukama menadžmenta o samnjenju investicija i davanju prioriteta isplatama dividendi, doveo evropsku hemijsku industriju u krhku konkurentsku poziciju u tržišnoj utakmici sa drugim regionima sveta. Krizu tog sektora dodatno pogoršava činjenica da je hemijska proizvodnja duboko povezana sa svim ostalim industrijskim sektorima.
Priredio: S. R.